Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2012, broj 189-190, str. 125-142

Izvorni naučni rad
UDK: 630*:582.28(497.113)

Stanišne i klimatske karakteristike u provenijeničnim testovima bukve na Fruškoj gori i u Debelom Lugu


Srđan Stojnić 1*, Saša Orlović 1, Zoran Galić 1, Verica Vasić 1, Dragica Vilotić 2, Milan Knežević 2, Mirjana Šijačić-Nikolić 2


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, Beograd, Srbija

Autor za korespodenciju:
Srđan Stojnić, E-mail: stojnics@uns.ac.rs


Izvod

Prvi provenijenični testovi bukve u Srbiji su osnovani u proleće 2007. godine u okviru COST akcije E52: "Evaluation of Beech Genetic Resources for Sustainable Forestry". Testovi su osnovani na dva lokaliteta: Fruška gora (severni deo Srbije) i Debeli Lug (istočni deo Srbije). S obzirom da se u prethodnim godinama, istraživanje varijabilnosti i adaptibilnosti provenijencija bukve vršilo paralelno u oba testa, nametnula se potreba da se detaljnije ispitaju klimatske i stanišne karakteristike lokaliteta, kako bi se stvorila jasnija slika o njihovom uticaju na istraživane osobine kod bukve. S toga je u radu dat detaljan, uporedni prikaz: a) klimatskih karakteristika lokaliteta, b) pedoloških karakteristika lokaliteta i c) stepen prisutnosti i pokrovnosti predstavnika korovske vegetacije. Od klimatskih parametara su prikazane godišnje i srednje mesečne vrednosti najvažnijih klimatskih elemenata: prosečna temperatura vazduha, suma padavina, pluviometrijski i hidrični bilans; klimatsko-geografske karakteristike – termodromski koeficijent po Kerner-u, Lang-ov kišni faktor, pluviometrijska ugroženost i indeks suše po De Martonn-u. Pripadnost istraživanih područja određenim klimatskim tipovima je određena po metodu Thornthwaite-Mather-a i Lang-a. Pedološke karakteristike lokaliteta su date kroz fizičke i hemijske osobine zemljišta. Fitocenološka snimanja su obavljena po metodu Braun-Blaquet. Životne forme biljaka određene su prema Raunkiaer - u. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da se lokaliteti Fruška gora i Debeli Lug u velikoj meri razlikuju u pogledu posmatranih karakteristika, a samim tim i pogodnosti za rast sadnica bukve.


Ključne reči: bukva, provenijenični test, klimatske karakteristike, pedološke karakteristike, korovska vegetacija

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org