Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2016, broj 197-198, str. 5-14

Izvorni naučni rad
UDK: 630*176.322:630*22(4)

Varijabilnost visina i prečnika sadnica različitih provenijencija bukve poreklom iz jugoistočne Evrope


Srđan Stojnić 1*, Saša Orlović 1, Branislav Trudić 1, Lazar Kesić 1, Milena Stanković 2, Mirjana Šijačić-Nikolić 3


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Poljoprivredni fakultet, Istočno Sarajevo, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina
3 Univerzite u Beogradu, Šumarski fakultet, Beograd, Srbija

Autor za korespodenciju:
Srđan Stojnić, E-mail: srdjan.stojnic@uns.ac.rs


Izvod

Varijabilnost visinskog rasta i prečnika u zoni korenovog vrata kod devet provenijencija bukve poreklom iz jugoistočne Evrope je ispitivano u provenijeničnim testovima osnovanim na dva lokaliteta – Fruška gora i Debeli Lug. Provenijenični ogledi su osnovani u proleće 2007. godine i organizovani po slučajnom blok sistemu. Rezultati su prezentovani za starost sadnica od 10 godina. Prosečne visine sadnica su iznosile 267.2 cm i 230.8 cm na Fruškoj gori i u Debelom Lugu, kod svakog ponaosob, dok su prosečne vrednosti prečnika u zoni korenovog vrata bile 49.09 mm, odnosno 33.53 mm. Statistički značajne razlike su utvrđene između provenijencija (p<0.001) i lokaliteta (p<0.001). Dve od devet provenijencija (RS60 i RS69) su menjale rang u pogledu vrednosti visina na dva lokaliteta. Najveća prosečna visina sadnica je u oba testa konstatovana kod srpske provenijencije RS67 (302.4 cm u ogledu na Fruškoj gori i 268.4 cm u ogledu u Debelom Lugu). Ista provenijencija se karakterisala i najvećim prosečnim prečnikom u zoni korenovog vrata, koji je na Fruškoj gori iznosio 55.9 mm, a u Debelom Lugu 39.6 mm. Rezultati istraživanja su značajni sa aspekta oplemenjivanja bukve i konzervacije genetičkih resursa vrste.


Ključne reči: bukva, provenijenični test, visina, prečnik

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org