Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2008, broj 181-182, str. 5-10

Izvorni naučni rad
UDK: 631.461(497.113 Tamis)

Uticaj meliorativnih zahvata na promene svojstava zemljišta u inundaciji reke Tamiš


Zoran Galić 1*


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija

Autor za korespodenciju:
Zoran Galić, E-mail: galicz@uns.ac.rs


Izvod

U Vojvodini je tokom izgradnje nasipa i kanalske mreţe došlo do upravljanja pravaca vodotokova, pre svega Tise i Tamiša, tako da nasipi i veštačka korita prolaze i kroz druge genetičke delove poloja, pa čak i izvan poloja (lesne terase). Iz navedenog razloga su u radu analizirane fizičke i hemijske osobine zemljišta obrazovanog na prethodnom zemljištu (lesnoj terasi) pored veštačkog korita u inundaciji reke Tamiš. Utvrđeno je da se sadržaj frakcije praha+gline po dubini profila fluvisola sa fosilnim zemljištem kretao od 38.7 do 54.4%. Veći sadržaj je utvrđen u fosilnom delu profila. Teksturna klasa se kretala od peskovite ilovače u recentnom delu profila do glinovite ilovače u fosilnom delu profila. U odnosu na černozem u poljoprivrednoj zoni sa tog podruĉja je utvrđen "lakši" teksturni sastav. Reakcija zemljišnog rastvora je u proseku bila 7.50. Sadržaj humusa je u proseku bio nizak, a sadržaj karbonata u proseku 12.96%. U odnosu na ĉernozem u poljoprivrednoj zoni pogrebeni černozem je pretrpeo promene kako u fizičkim tako i u hemijskim osobinama.


Ključne reči: fluvisol, černozem, Tamiš

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org