Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2010, broj 185-186, str. 51-60

Izvorni naučni rad
UDK: 582.681.81:630*232]: 631.46

Mikrobiološka aktivnost rizosfernog zemljišta u rasadnicima i zasadima topola


Verica Vasić 1*, Mirjana Jarak 2, Simonida Đurić 2, Saša Orlović 1, Zoran Galić 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, Srbija

Autor za korespodenciju:
Verica Vasić, E-mail: vericav@uns.ac.rs


Izvod

U radu je ispitivana mikrobiološka aktivnost rizosfernog zemljišta pod rasadom i zasadom topole. Ispitivanja su vršena na dve sistematske jedinicezemljišta, fluvisol forma peskovito ilovasta i močvarno glejno zemljište. Analize su obavljene tokom 2010. godine sredinom (jul) i krajem vegetacije (oktobar). OdreĎen je ukupan broj bakterija, aktinomiceta, gljiva, azotobaktera i aminoheterotrofa kao i fizičke i hemijske osobine zemljišta. Ukupan broj bakterija, broj aktinomiceta i gljiva bio je veći u zemljištima pod zasadom topola. Broj azotobaktera i aminoheterotrofa bio je veći u zemljištu pod rasadnicima topola. Na brojnost ispitivanih grupa mikroorganizama uticao je i period vegetacije. Sredinom vegetacije brojniji su bili aminoheterotrofi i ukupan broj bakterija, a krajem vegetacije broj azotobaktera, aktinomiceta i gljiva.


Ključne reči: mikroorganizmi, zasadi topola, rasadnici

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org