Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2016, broj 197-198, str. 103-110

Stručni rad
UDK: 630*23(497.11)

Osobine i mogućnosti pošumljavanja zemljišta u procesu degradacije


Saša Pekeč 1*, Marina Katanić 1, Milan Drekić 1, Andrej Pilipović 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija

Autor za korespodenciju:
Saša Pekeč, E-mail: pekecs@uns.ac.rs


Izvod

U radu su proučene osobine zemljišta na kojima je primetan proces degradacije. Otvorena su četiri pedološka profila, te su identifikovane dve sistematske jedinice zemljišta: černozem i livadska crnica. Proučena zemljišta su heterogenog mehaničkog sastava, i zastupljene su različite teksturne klase od: peskovite ilovače, peskovito glinovite ilovače, praškasto glinovite ilovače, ilovače, praškaste ilovače, glinovite ilovače do gline. Reakcija ovih zemljišta je umereno alkalna do jako alkalna. Posebno je značajan sadržaj ukupnih soli koji je i limitirajući faktor za proizvodne mogućnosti ispitanih zemljišta. Sadržaj soli je imao srednje vrednosti 0.8% odnosno 0,6% za pedološke profile br. 1 i br. 3, (livadska crnica i černozem) dok je povećan sadržaj od 0.13% primetan u površinskom horizontu – A horizontu pedološkog profila br. 2 (černozem) te u dubljem horizontu - C horizontu (0.12%), pedološkog profila br. 4 (livadska crnica). Na osnovu istraženih osobina proučenih zemljišta za pošumljavanje ovih staništa, preporučuju se vrste otpornije na mali sadržaj ukupnih soli u zemljištu, koje su i ekonomski značajne vrste: hrast lužnjak (Quercus robur), cer (Quercus cerris) i crni orah (Juglans nigra).


Ključne reči: degradacija, zemljište, ukupne soli, hrast lužnjak, cer, crni orah

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org