Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 214 (2024)
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2016, broj 197-198, str. 15-24

Izvorni naučni rad
UDK: 630*4:632.9(497.11)

Predviđanje prenamnoženja gubara (Lymantria dispar) u svetlu klimatskih promena


Dejan B. Stojanović 1*, Milena Kresoje 2, Milan Drekić 1, Leopold Poljaković-Pajnik 1, Nataša Krklec-Jerinkić 2, Nataša Krejić 2, Saša Orlović 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad, Srbija

Autor za korespodenciju:
Dejan B. Stojanović, E-mail: dejan.stojanovic@uns.ac.rs


Izvod

Realizacija strateških ciljeva u šumarstvu Republike Srbije neće biti jednostavno usled dejstva klimatskih promena. Insekt gubar (Lymantria dispar L.) je najveća štetočina lišćarskih šuma u Srbiji. Insekt gubar je takođe veoma značajna štetočina u voćarstvu. Njegovo prenamnoženja često ima karakter elementarne nepogode koja zahteva značajno angažovanje radne snage i finansijskih sredstava u cilju suzbijanja. U okviru našeg istraživanja su razvijena dva modela za predviđanje pojave gradacije (prenamnoženja) i latence (konstantne niske brojnosti populacije) gubara na osnovu klimatskih podataka za period 1888-2010, odnosno njihovih mesečnih i kvartalnih vrednosti. Modeli su zasnovani na logističkoj regresiji. U MODELU I su korišćene srednje mesečne temperature iz oktobra godine koja prethodi pojavi, temprature iz januara i marta, i padavine iz maja, dok su u MODELU II uzete srednje temperature prvog kvartala i padavina drugog kvartala. Ukupna klasifikacija modela je iznosila preko 70%, dok je predikcija pojave godine sa gradacijom na osnovu MODELA I izsnosila čak 86%. Rezultati ovog istraživanja (modeli koji se mogu primenjivati u realnom vremenu) će doprineti boljem donošenja odluka u vezi sa gazdovanjem šumama i zaštitom šuma od gubara u Republici Srbiji i regionu. 


Ključne reči: klimatske promene, šumarstvo, logistička regresija, gradacija, latence, gubar

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org