Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2018, broj 201-202, str. 203-2012

Prethodno saopštenje
UDK: 575:635.054

Citogenetika drvenastih vrsta


Lazar Kesić 1*, Saša Orlović 1, Vladislava Galović 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija

Autor za korespodenciju:
Lazar Kesić, E-mail: kesic.lazar@uns.ac.rs


Izvod

Citogenetika je posebna oblast genetike koja se bavi uzrocima naslednih promena na nivou struktura i procesa u ćelijama. Ova nauka ima poseban osvrt na proučavanje morfologije i ponašanja hromozoma tokom ćelijske deobe (mitoze i mejoze). Do danas su osmišljene brojne molekularne i genetičke metode za proučavanje hromozoma. Sredinom 70-tih godina prošlog veka razvijeno je nekoliko metoda bojenja hromozoma putem tehnika traka (G, Q, R, C), koje su i danas u širokoj upotrebi za identifikaciju hromozoma kako u biljnoj tako i u humanoj dijagnostici jer daju značajne informacije ne samo o brojnom stanju hromozoma ili veličini genoma već i o promenama u naslednoj osnovi jednog organizma. Primenom ovih metoda unapređena su saznanja o morfologiji i broju hromozoma kao i o načinu nasleđivanja i nivou otpornosti na faktore spoljne sredine kod različitih biljnih vrsta. Cilj rada je bio da se analiziraju dosadašnji rezultati u oblasti šumarske citogenetike kao i sagledavanje mogućnosti primene hromozomske citologije i njenih metodologija u oplemenjivanju i selekciji ekonomski važnih šumskih drvenastih vrsta.


Ključne reči: citogenetika, G-banding, hromozomi, šumarstvo

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org