Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2018, broj 201-202, str. 99-116

Izvorni naučni rad
UDK: 582.475(497.11 Kopaonik)

Uticaj klime na rast i vitalnost smrče na Kopaoniku


Bratislav Matović 1*, Dejan B. Stojanović 1, Lazar Kesić 1, Stefan Stjepanović 2


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Poljoprivredni fakultet, Istočno Sarajevo, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

Autor za korespodenciju:
Bratislav Matović, E-mail: bratislav.matovic@uns.ac.rs


Izvod

U cilju utvrđivanja primarnog uzroka devitalizacije i sušenja primenom dendrohronoloških metoda istraživan je uticaj klime na rast stabala u čistim sastojinama smrče na Kopaoniku. Terensko uzorkovanje je obavljeno 2016. godine na 4 lokaliteta u sastojinama različitog zdravstvenog stanja i u kojima su u prošlosti primenjivane različite gazdinske mere. Godišnja količina padavina i količina padavina u vegetacionom periodu od 1980. do 2015. godine je bila na približno istom nivou sa blagom tendencijom rasta. Međutim, srednja godišnja temperatura i srednja temperatura u vegetacionom periodu imale su izražen rast. U istom periodu utvrđen je opadajući trend debljinskog prirasta. Pirsonova korelaciona analiza pokazuje jasnu vezu između srednje temperature u vegetacinom periodu i širine godova stabala sa lokaliteta na kojima je konstatovano sušenje. Istraživan je i uticaj srednje temperature na mesečnom nivou i sume padavina po mesecima na širinu godova stabala smrče. "Bootstrapping" korelaciona analiza pokazuje da postoje karakteristični meseci u kojima mesečne vrednosti klimatskih elemenata imaju direktan uticaj na širinu godova.


Ključne reči: klima, širina godova, smrča, Kopaonik

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org