Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 214 (2024)
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2018, broj 201-202, str. 53-73

Izvorni naučni rad
UDK: 630(497.113 Kać)

Konkurentnost proizvodnje topole i bagrema na području "Kaćke šume"


Igor Đukić 1*, Rade Popović 2, Zoran Novčić 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Univerzitet u Novom Sadu, Ekonomski fakultet, Novi Sad, Srbija

Autor za korespodenciju:
Igor Đukić, E-mail: djukic.igor@uns.ac.rs


Izvod

Istraživanja iz oblasti ekonomskih aspekata šumarstva nisu brojna. Poslednji trendovi iz oblasti rasta cena fosilnih goriva prouzrokovani rastom tražnje za energijom, rasta zabrinutosti o očuvanju životne sredine, fokusa politike zemalja EU ka obnovljivim izvorima energije, praćeni sa opadajućom profitabilnošću u proizvodnji ratarskih useva otvaraju prostor za ekonomska istraživanja u oblasti šumarstva. Cilj ovog istraživanja je da se ispita profitabilnost proizvodnje topole i bagrema kao dve najznačajnije vrste drveća u AP Vojvodini. Iako je udeo šuma u Vojvodini svega 6.3%, daleko više zabrinjava podatak da je manje od 0.25% površina pod šumama u privatnoj svojini. Sprovedena investiciona analiza u proizvodnji topole i bagrema na području Vojvodine pokazala je opravdanost obe investicije uz primenu metoda Neto sadašnje vrednosti i Anuiteta. Investicija u sastojinu topole ima anuitet od 344 EUR/godina, dok u slučaju bagrema iznosi 96 EUR/godina. Analiza osetljivosti investicije je pokazala da su sastojine topole manje rizične. Profitabilnost proizvodnje ratarskih useva iako ima opadajući trend tokom poslednjih godina još uvek je viša od profitabilnosti proizvodnje topole i bagrema. U ovakvoj situaciji određeni set mera agrarne politike bi trebao da bude usmeren ka šumarstvu u cilju motivisanja investicija.


Ključne reči: topola, bagrem, profitabilnost, neto sadašnja vrednost, investicija

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org