Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 214 (2024)
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2017, broj 199-200, str. 77-94

Izvorni naučni rad
UDK: 582.681.81:630*232

Karakteristike prorede u zasadu topole klona I-214 srednje gustine 13 godina nakon osnivanja


Siniša Andrašev 1*, Martin Bobinac 2, Saša Pekeč 1, Ranko Sarić 3


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, Beograd, Srbija
3 Javno preduzeće "Vojvodinašume", Petrovaradin, Srbija

Autor za korespodenciju:
Siniša Andrašev, E-mail: andrasev@uns.ac.rs


Izvod

Istraživanja su obavljena u zasadu euroameričke topole klona I-214 osnovanom pri razmaku sadnje 5 × 5 m, odnosno 400 stabala po hektaru, na staništu I boniteta u Donjem Podunavlju. U starosti zasada 13 godina na tri ogledne površine, svaka od po 0,12 ha, je izvršena proreda kojom je broj stabala smanjen na 200 stabala po hektaru. Ogledne površine su sastavni deo dizajna šireg ogleda u kome se sprovode istraživanja proizvodnosti i regulisanja prostora za rast stabala u različitim starostima od osnivanja zasada. Proredom su prioritetno uklonjeni konkurenti stablima sa povoljnim fenotipskim karakteristikama i stabla zaostala u rastu tako da je sa prosečno posečenih 45% stabala, 33% temeljnice i 32% zapremine proreda bila jaka, a po karakteru niska (qd = 0,79). S obzirom da je proreda sprovedena u 13. godini od osnivanja zasada, odnosno pet godina nakon perioda intenzivnog rasta u visinu, može se smatrati da je zakasnela. Preostala stabla nakon prorede imala su dvostruko manju varijabilnost prečnika (cv), odnosno zasad je homogenizovan za produkciju najvrednijih sortimenata do kraja ophodnje. Realizovani etat je, u proseku, iznosio 109 m3·ha-1, od čega se 90 m3·ha-1 nalazilo u kategoriji tehničkih sortimenata, sa ukupnom vrednosti od 3.090 €·ha-1. Trošak seče, izrade i privlačenja sortimenata, kao i razlika u osnivanju zasada sa 400 stabala po hektaru, u odnosu na 200 stabala po hektaru, iznosi 1.325 €·ha-1, što je manje od polovine vrednosti sortimenata dobijenih proredom (3.090 €·ha-1) i pokazuje visoku ekonomsku isplativost ovakve mere.


Ključne reči: topola, klon I-214, razmak sadnje 5 × 5 m, proreda, etat, ekonomska isplativost

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org