U radu je prikazana rasprostranjenost travne i šumske vegetacije u Republici Srpskoj, zoniranje po prirodnim regijama i visinskim pojasevima i promjene koje su se desile u periodu 2000-2018. Teritorija Republike Srpske pripada trima velikim prirodnim regijama različitih fizičko-geografskih karakteristika, sa specifičnim ekološkim faktorima koji utiču na rasprostranjenost vegetacije. Nadmorska visina značajno utiče na pojavu i tipove vegetacije, pa je za vertikalno zoniranje korišten digitalni model visina rezolucije 25 m, kako bi bili obrađeni podaci o rasprostranjenju travnjaka i šuma po visinskim zonama. Primarno su korištene Copernicus Grassland i Forest baze podataka, za period 2012-2018. godinu. Imajući u vidu klimatske promjene i sve duže sušne periode, koji indirektno utiču na kvantitet i kvalitet vegetacije, monitoring i upravljanje travnjacima i šumom predstavljaće u budućnosti važan izazov za Republiku Srpsku.  

Rezultati istraživanja pokazuju da travna vegetacija prema Copernicus Grassland bazi podataka zauzima 19.7%, a šumska vegetacija prema Copernicus Forest obuhvata 60.1%, što je skoro 80% teritorije Republike Srpske. Travnjaci su najrasprostranjeniji na području srednje visokih i visokih kraških polja istočne Hercegovine. Pašnjaka ima više na nižim visinskim zonama dok prirodni travnjaci preovlađuju u višim zonama. Šume preovlađuju u centralnom planinsko-kotlinskom rejonu. Na nižim visinama dominiraju listopadne a na višim četinarske šume. Evropski program osmatranja površine Zemlje putem satelitske daljinske detekcije predstavlja novu tehnologiju, pa se dobijeni rezultati za teritoriju Republike Srpske mogu smatrati novinom, što je i najznačajniji doprinos ovog rada.