Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2021, broj 207, str. 11-20

Izvorni naučni rad
DOI: https://doi.org/10.5937/topola2101011K
UDK: 582.681.81:630*2

Osnivanje klonskih plantaža bele topole sadnicama bez korena


Branislav Kovačević 1*, Duško Bastajić 2, Slađana Dabić 2, Zoran Novčić 1, Zoran Galić 1, Rade Čortan 2, Milan Drekić 1, Marina Milović 1, Leopold Poljaković-Pajnik 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Javno preduzeće "Vojvodinašume", Petrovaradin, Srbija

Autor za korespodenciju:
Branislav Kovačević, E-mail: branek@uns.ac.rs


Izvod

Prikazani su rezultati ispitivanja mogućnosti korišćenja sadnica bez korena u zasnivanju zasada selekcionisanih klonova bele topole. Ogledi su postavljeni na tri lokaliteta, koje je karakterisao povoljan vodni režim za rast i razvoj topola, i u njima je isptivan efekat različitih faktora na prijem, prečnik i visinu biljaka. Rezultati ukazuju da se u uslovima povoljnog vodnog režima, sadnjom sadnica bez korena na dubinu od 2.5 m (duboka sadnja) ostvaruje visok procenat preživljavanja (90-100%), kao i sadnjom ožiljenica na dubinu od 0.8 m, koja je uobičajena za zasnivanje zasada bele topole. Sadnice posađene sistemom duboke sadnje nisu značajno gubile na procentu prijema u drugoj u odnosu na prvu vegetacionu sezonu. Selektovani klonovi ostvarili su prijem na nivou klona Villafranca u oba načina sadnje. Dvogodišnji prutevi (tip 2/0) su pokazali bolji prijem u odnosu na jednogodišnje (tip 1/0), kao i u odnosu na dvogodišnje ožiljenice (tip 2/2). Prijem jednogodišnjih pruteva zasađenih na dubinu od 0.8 m nije bio značajno manji od prijema onih zasađenih na 2.5 m, ali jeste bio značajno manji od prijema jednogodišnjih ožiljenica. Zasnivanje zasada klonova bele topole sadnicama bez korena bi moglo značajno da unapredi uzgoj belih topola, imajući u vidu pogodnosti proizvodnje sadnica u matičnjacima. Potencijal za unapređenje osnivanja zasada na peskovitim zemljištima sa relativno dubokim nivoom podzemne vode, kao i uspeha sadnje genotipova bele topole koji se teško ožiljavaju, bi trebali da budu predmet narednih istraživanja.


Ključne reči: Populus alba, duboka sadnja, matičnjak

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org