Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2005, broj 175-176, str. 5-15

Izvorni naučni rad
UDK: 582.623:632.9

Prvi rezultati mogućnosti upotrebe silikona i "fitobalsama" za suzbijanje Helicomyia saliciperda Duf.


Milan Drekić 1*, Gojko Avramović 1, Verica Vasić 1, Saša Pekeč 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija

Autor za korespodenciju:
Milan Drekić, E-mail: drekicm@uns.ac.rs


Izvod

Mlade biljke i delove sa tankom korom starijih stabala Salix alba u velikoj meri ugrožava Helicomyia saliciperda Duf. (Diptera, fam. Cecidomyidae)prouzrokujući na njima gale koje se često šire na čitav obim te u tim slučajevima dolazi do sušenja delova biljke iznad gale. Štete su naročito značajne u rasadnicima i mlađim zasadima. Iz tih razloga neophodna je zaštita od ove štetočine. Tokom 2003. započeta su istraživanja o mogućnosti korišćenja silikona i »Fitobalsama« u njenom represivnom suzbijanju. Cilj ove metode je da se spreči izlazak odnosno rojenje imaga iz ksilema i kortikalnog tkiva, a isto tako spreči novo polaganje jaja i ubušivanje larava u koru. Ogled je postavljen u prirodi na način i u obimu koji omogućuje statističku obradu (ANOVA). Rezultati pokazuju da je kod premazanih biljaka izlet imaga bio statistički signifikantno manji u odnosu na nepremazane biljke. Rezultati ovih preliminarnih istraživanja ukazuju da treba nastaviti u pravcu određivanja širine zone oko gale koju treba premazati kao i brzine zarašćivanja oštećenja.


Ključne reči: Helicomyia saliciperda, Salix alba, suzbijanje

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org