Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 215 (2025)
    • Broj 214 (2024)
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2006, broj 177-178, str. 32-50

Izvorni naučni rad
UDK: 630*44: 582.681.81

Rezultati višegodišnje ocene osetljivosti genotipova topola prema Marssonina brunnea (Ell. et Ev.) P. Magn. i Melampsora spp. u uslovima spontanih infekcija


Predrag Pap 1*, Miroslav Marković 1, Saša Orlović 1, Branislav Kovačević 1, Milan Drekić 1, Verica Vasić 1, Leopold Poljaković-Pajnik 1, Saša Pekeč 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija

Autor za korespodenciju:
Predrag Pap, E-mail: pedjapap@uns.ac.rs


Izvod

Na Oglednom dobru Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu je u periodu 1997-2004. svake godine ocenjivana osetljivost 167 genotipova topola prema gljivama Marssonina brunnea i Melampsora spp. na osnovu broja plodonosnih tela po cm2 lisne površine u prvoj dekadi septembra. Osetljivost 86 klonova prema ovim izazivačima oboljenja lišća ocenjena je u ranijem periodu (1992-1996), a naši rezultati su u skladu sa rezultatima saopštenim u radu Avramović et al. (1998). Kod manjeg broja ovih klonova je bilo evidentno postepeno povećanje osetljivosti, odnosno njihov prelazak iz grupe manje osetljivosti u grupu klonova veće osetljivosti prema pomenutim gljivama. Ustanovljeno je i da su naknadno uneti genotipovi u matičnjaku (ukupno 81 klon) ispoljili različit stepen osetljivosti i to od praktične neosetljivosti pojedinih klonova pa do velike osetljivosti. Takođe su ovi klonovi ispoljili različitu osetljivost prema proučavanim gljivama pojedinačno, ispoljivši veću osetljivost prema M. brunnea, a manju prema Melampsora spp. i obrnuto. Pokazalo se i to da je broj plodonosnih tela jedne i druge gljive na lišću genotipova bio različit po pojedinim godinama u zavisnosti od količine padavina i temperature tokom vegetacije.


Ključne reči: osetljivost, genotipovi topola, Marssonina brunnea, Melampsora spp.

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org