Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 214 (2024)
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2007, broj 179-180, str. 25-34

Izvorni naučni rad
UDK: 631.416.8:546.8

Stepen opterećenosti olovom, kadmijumom, cinkom i niklom zemljišta različitih fizičkohemijskih osobina


Zoran Galić 1*, Andrej Pilipović 1, Bojana Klašnja 1, Saša Orlović 1, Verica Vasić 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija

Autor za korespodenciju:
Zoran Galić, E-mail: galicz@uns.ac.rs


Izvod

U radu su prikazani rezultati istraživanja stepena opterećenosti humusno akumulativnog horizonta četiri sistematske jedinice zemljišta različitih fizičkohemijskih osobina olovom, kadmijumom, cinkom i niklom. Teksturni sastav humusno akumulativnih horizonata je bio u intervalu od peskovite ilovače do ilovače. Najveća razlika je utvrđena u sadržaju humusa koji se kretao od 1.82 do 6.36%. Na istraživanim lokalitetima je utvrđena niska do srednja opterećenost olovom i kadmijumom. Visoka do vrlo visoka opterećenost humusnoakumulativnog horizonta je utvrđena za cink i nikl. U radu je izvršena i analiza izmenjive, redukujuće i oksidirajuće frakcije olova, kadmijuma i cinka. Najveći sadržaj redukujuće frakcije olova je konstatovana u sloju od 0 do 10 cm na humofluvisol i dve forme fluvisola. Najmanje razlike u izmenjivoj, redukujućoj i oksidirajućoj frakciji teških metala je utvrđena za kadmijum. Sadržaj redukujuće frakcije kod cinka od 24.16 mg kg-1 je utvrđen u sloju od 10 do 20 cm na peskovitoj formi fluvisola, a najmanji od 13.55 mg kg-1 na ilovastoj formi fluvisola na dubini od 0 do 10 cm. Sadržaj redukujuće frakcije nikla se kretala od 7.53 do 20.48 mg kg-1.


Ključne reči: fluvisol, humofluvisol, fizičke osobine zemljišta, teški metali

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org