Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2008, broj 181-182, str. 41-48

Izvorni naučni rad
UDK: 582.623:547.657

Efekat naftenskih kiselina na ožiljavanje mikroizbojaka bele topole (Populus alba L.)


Branislav Kovačević 1*, Slavko Kevrešan 2, Vera Ćirin-Novta 3, Ksenija Kuhajda 3, Julijana Kandrač 2, Dragana Miladinović 4


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, Srbija
3 Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad, Srbija
4 Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad, Srbija

Autor za korespodenciju:
Branislav Kovačević, E-mail: branek@uns.ac.rs


Izvod

Naftenske kiseline, nusproizvodi u procesu rafinacije nafte, su poznati zagađivači zemljišta i aktivna materija sredstava za zaštitu biljka i drveta. Rezultati višegodišnjih istraživanja ukazuju i na mogućnost njihove upotrebe kao sredstava za stimulaciju ožiljavanja reznica. Dva do tri cm visoki mikroizbojci genotipa Populus alba cl. LBM su jedan čas bili postavljeni na ACM podlozi sa 4, 16 ili 48 μM koncentracijom indolbuterne kiseline, naftilsirćetne kiseline ili Na-soli naftenskih kiselina (kod kojih je ispitan i uticaj 10-to i 30-to minutnog tretmana pri koncentraciji 48 μM). Zatim su mikroizbojci postavljeni na ACM podlogu bez hormona. Razlike među tretmanima su se najviše ispoljile u procentu ožiljavanja nakon dve nedelje kultivacije. Jednočasovni tretmani na podlozi sa 16 μM i polučasovni na podlozi sa 48 μM Na-naftenata su dali najbolje rezultate.


Ključne reči: mikropropagacija, stimulatori ožiljavanja, naftenati

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org