Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2011, broj 187-188, str. 35-52

Izvorni naučni rad
UDK: 582.623 (497.113 Donji Srem)

Elementi rasta stabala i izgrađenost zasada bele vrbe (Salix alba L.) na staništu lužnjaka i poljskog jasena u Donjem Sremu


Siniša Andrašev 1*, Savo Rončević 1, Petar Ivanišević 1, Milivoj Vučković 1, Martin Bobinac 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, Beograd, Srbija

Autor za korespodenciju:
Siniša Andrašev, E-mail: andrasev@uns.ac.rs


Izvod

Istraživanja su obavljena u zasadima bele vrbe (Salix alba L.) osnovanim pri razmaku sadnje 4.25 × 4.25 m na zemljištu tipa fluvisol, var. dvoslojno (pogrebena ritska crnica na lesoaluvijumu) i humoglej (ritska crnica na lesoaluvijumu) na kojima se prirodno nalazi zajednica hrasta lužnjaka i poljskog jasena (Fraxineto-Quercetum roboris Jov. et Tom. 1979) u Donjem Sremu. Nakon 29-32 godine razvoja zasada utvrđeni elementi rasta stabala (hL = 20-21 m; dg = 22-23 cm) i zasada (G = 18-19 m2 ha-1; V = 180-197 m3 ha-1, Iv = 6.16-6.24 m3 ha-1 god-1) ukazuju na skromnu proizvodnost. Numeričke i biološke klase stabala u zasadu ukazuju na proces diferenciranja stabala, zadovoljavajuću vitalnost i zdravstveno stanje, a tokovi debljinskog prirasta stabala imaju izraženu varijabilnost u zavisnosti od vegetacionog perioda. Zaključuje se da je na ovakvim staništima izbor bele vrbe, kao vrste drveća, bio opravdan kao predkultura prirodnim zajednicama hrasta lužnjaka i poljskog jasena, uz izvesno zadovoljenje potreba za celuloznim drvetom.


Ključne reči: bela vrba, elementi rasta, visinska i debljinska strukturta, debljinski prirast, Donji Srem

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org