Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2012, broj 189-190, str. 87-97

Izvorni naučni rad
UDK: 635.076:634.18

Unutarlokusni polimorfizam Sorbus spp. na teritoriji Republike Srbije


Vladislava Galović 1*, Saša Orlović 1, Branislav Trudić 1, Saša Pekeč 1, Sreten Vasić 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija

Autor za korespodenciju:
Vladislava Galović, E-mail: galovic@uns.ac.rs


Izvod

Genus Sorbus sa svim svojim predstavnicima je morfološki divergentan, te je moguće na osnovu fenotipskih karakteristika odrediti taksonomsku pripadnost jedinki unutar jedne populacije na određenom lokalitetu. Predstavnici roda su karakteristični za šumski biodiverzitet Republike Srbije, mada se mogu naći i kao soliterne jedinke na određenim staništima različitog stepena pošumljenosti. Oskoruša (Sorbus domestica), brekinja (S. torminalis), mukinja (S. aria) su predstavnici roda Sorbus koji se mogu naći na teritoriji južne, jugoistočne i centralne Srbije i koje imaju primenu u ljudskoj ishrani. Takođe su poznati po jedinstvenoj vrsta drveta za izradu alata, ogreva, nameštaja, instrumenata itd. U radu je analiziran intralokusni polimorfizam uzorkovanih jedinki roda Sorbus sa 7 lokaliteta Republike Srbije- Bukovik I i II, Razni lokaliteti (teritorija koju određuju tačke- Bor, Čačak, Novi Pazar, Raška), Orovica, planina Kopaonik, Roška Banja i Žirave. Ova vrsta analize je bila neophodna da bi se utvrdio unutarpopulacionog diverziteta na nivou analiziranih lokusa (MSS1, MSS6, MSS9, MSS13 i MSS16) koji predstavljaju karakteristične polimorfne markere. Rezultati su pokazali da postoji visok stepen alelnog polimorfizma unutar MSS16 lokusa i da postoje signifikantne razlike između samih populacija (Bukovik I i II najmanja vrednost alelnog polimorfizma Pasr=26; uzorci uzeti sa raznih lokaliteta-najveća vrednost alelnog polimorfizma Pasr=66.8). Dobijeni rezultati predstavljaju svojevrsnu platformu za razvijanje daljih molekularno-genetičkih analiza roda na teritoriji Srbije, radi očuvanja genofonda I prirodnog biodiverziteta roda Sorbus.


Ključne reči: aleli, lokusi, Sorbus spp., polimorfizam, populacije

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org