Uticaj 2,3,5-trijodbenzoeve kiseline i jona srebra na ožiljavanje Robinia sp. in vitro
Autor za korespodenciju:
Izvod
Pored značajne uloge bagrema (Robinia pseudoacacia L.) u proizvodnji biomase i pčelarenju, brojne vrste i genotipovi roda Robinia sp. se koriste i u oplemenjivanju prostora. Ovakvi genotipovi su posebno interesantni za umnožavanje u kulturi tkiva gde je formiranje korenovog sistema značajna faza. U radu su prikazani rezultati primene 2,3,5-trijodbenzoeve kiseline (TIBA), poznatog inhibitora polarnog transporta indolsirćetne kiseline (IAA), i jona srebra (Ag+), za koje je poznato da ostvaruju negativan efekat na aktivnost etilena. Ispitana su dva genotipa: Robinia pseudoacacia L. cl. RP, koji se dobro ožiljava na podlozi bez hormona i R. pseudoacacia x R. luxurians cl. Rózsaszín AC, koji se teško ožiljava na podlozi bez hormona u kulturi tkiva. Rezultati dobijeni nakon šest nedelja gajenja ukazuju na značajan uticaj koncentracije TIBA na broj korenova i interakcije genotip x TIBA na broj korenova i procenat ožiljavanja. Efekat jona srebra izražen je preko značajne interakcije genotip x c(Ag+) za broj korenova. U radu je diskutovan značaj efekata dobijenih rezultata za dalji rad na ožiljavanju izbojaka bagrema u kulturi in vitro.
Ključne reči: Robinia, mikropropagacija, ožiljavanje