Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • Za recenzente
    • Uputstvo za recenzente
    • Lista recenzenata
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 214 (2024)
    • Broj 213 (2024)
    • Broj 212 (2023)
    • Broj 211 (2023)
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2013, broj 191-192, str. 83-90

Izvorni naučni rad
UDK: 582.632.2(497.113 RAVNI SREM)

Upotreba najsavremenijih dendroekoloških metoda u cilju boljeg razumevanja uticaja izgradnje savskog nasipa na sušenje hrasta lužnjaka u Sremu


Dejan B. Stojanović 1*, Tom Levanič 2, Saša Orlović 1, Bratislav Matović 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Slovenian Forestry Institute, Ljubljana, Slovenia

Autor za korespodenciju:
Dejan B. Stojanović, E-mail: dejan.stojanovic@uns.ac.rs


Izvod

Sušenje hrasta lužnjaka je pojava opšte prisutna u Evropi. Veći broj studija u Srbiji i regionu se bavi ovom problematikom. Kao jedan od uzroka sušenja koji se pominje u šumarskim krugovima je i izgradnja savskog odbrambenog nasipa za odbranu od poplavnih voda. Cilj ove studije je bio da upotrebom najsavremenijih dendroekoloških metoda sagleda uticaj izgradnje savskog nasipa na rast dve sastojine u Ravnom Sremu. Jedna sastojina se nalazi u plavnom delu (strogi rezervat prirode "Stara Vratična"), a druga u branjenom delu (lokalitet "Smogva"). Rezultati ove studije su pokazali da nema značajne razlike u rastu dve sastojine u dva perioda, 1882-1932. (period pre izgradnje nasipa) i 1932-1982. (period posle igradnje nasipa). Iako je režim plavljenja značajno izmenjen izgradnjom zaštitnog nasipa, vitalnost šume u Smogvi nije izmenjena u godinama nakon toga. Ova činjenicasugeriše da režim podzemnih voda koji je vladao u delu basena sremskih šuma ("Smogva") u istraživanom periodu nije značajnije izmenjen izgradnjom nasipa.


Ključne reči: lužnjak, sušenje, dendroekologija, Stara Vratična, Smogva

Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org