Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2014, broj 193-194, str. 107-115

Izvorni naučni rad
UDK: 582.633.2(497.113 Srem)

Prirast i vitalnost hrasta lužnjaka u Sremu sa aspekta promene vodostaja Save


Dejan Stojanović 1*, Tom Levanič 2, Bratislav Marović 1, Jasna Plavšić 3


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Slovenian Forestry Institute, Ljubljana, Slovenia
3 Univerzitet u Beogradu, Građevinski fakultet, Beograd, Srbija

Autor za korespodenciju:
Dejan Stojanović, E-mail: dejan.stojanovic@uns.ac.rs


Izvod

Opadanje vitalnosti i sušenje šuma je sve više prisutno u šumama hrasta lužnjaka u Vojvodini. Stari izazov za šumarstvo koji ponovo postaje aktuelan. U radu su korišćene dendrohronološke metode sa namerom da se prikažu trendovi prirasta hrasta lužnjaka u Sremu i trendovi vodostaja reke Save i temperature koji su definisani kao kritični za vitalnost ovih šuma. Izvršeno je predviđanje vodostaja Save u 21. veku i dat osvrt na njen uticaj na šume lužnjaka. Uzorci su uzeti iz tri sastojine u Sremu (Stara Vratična, Smogva i Blate). Razmatrano je pet klimatskih scenarija budućih protoka reke Save za period 2012-2040 i 2042-2070, koji su preračunati u vodostaje. Uočen je trend smanjenje prirasta u sve tri istraživane sastojine u proteklih 30 godina, kao i trend smanjenja vodostaja i porasta temperature. Projekcije budućih vodostaja reke Save su u većini slučajeva bile niže od onih u periodu 1951-1981, a više od onih u period 1982-2012. Razlike između različitih scenarija, kao i nemogućnost verodostojne simulacije ekstremnih voda, ostavlja prostora za dalja razmatranja.


Ključne reči: dendrohronologija, klimatske promene, scenarija, protok
Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org