Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 210 (2022)
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2016, broj 197-198, str. 81-90

Izvorni naučni rad
UDK: 630:502/504(497.113)

Rezultati procene uticaja aerozagađenja na stanje šuma u Vojvodini


Milan Drekić 1*, Saša Orlović 1, Zoran Galić 1, Srđan Stojnić 1, Saša Pekeč 1, Verica Vasić 1, Andrej Pilipović 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija

Autor za korespodenciju:
Milan Drekić, E-mail: mdrekic@uns.ac.rs


Izvod

Kontinuirano praćenje stanja šuma je od velikog značaja za konstatovanje nastalih promena u šumskih ekosistemima i uzročno posledičnih odnosa između nastalih promena i faktora koji na utiču na stanje šumskih ekosistema. Početkom osamdesetih godina prošlog veka u Evropi je zbog pojave intenzivnog propadanja šumskih ekosistema bilo potrebno analizirati uticaj zagađenja vazduha na stanje šuma i u 1985. godini je pokrenut međunarodni program saradnje na proceni i praćenju efekata zagađenja vazduha na šume (ICP Forests). U radu su prikazani rezultati praćenja stanja krošnji stabala u periodu od 2004. do 2016. godine na parcelama prvog nivoa monitoringa uticaja prekograničnog zagađenja vazduha na šume u AP Vojvodini. Osmatranje stanja krošnji je vršeno na ukupno trinaest parcela. Pored toga procenjivan je i analiziran uticaj delovanja biotičkih i abiotičkih štetnih faktora na stanje krošnji stabala. Najizraženija oštećenja su utvrđena kod crnog bora i hrasta lužnjaka. Kod ovih vrsta je konstatovan nizak procenat stabala bez defolijacije, a zabeleženo je naročito kod hrasta lužnjaka, i sušenje stabala. Najpovoljnije stanje je utvrđeno za topolu i bagrem. Istraživanja su pokazala da biotički i abiotički štetni faktori značajno utiču na stanje krošnji stabala.


Ključne reči: aerozagađenje, monitoring, stanje krošnji, defolijacija
Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org