Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2016, broj 197-198, str. 65-80

Izvorni naučni rad
UDK: 582.475.5(497.11)

Biohemijski skrining testovi kao indikatori sušenja smrče (Picea abies Karst.) na planini Kopaonik


Marko Kebert 1*, Bratislav Matović 1, Saša Orlović 1, Branislav Trudić 1, Vanja Vuksanović 2, Marina Katanić 1, Vladislava Galović 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, Srbija

Autor za korespodenciju:
Marko Kebert, E-mail: kebertm@uns.ac.rs


Izvod

U cilju rasvetljavanja fenomena sušenja stabala smrče na planini Kopaonik na biohemijskom nivou, primenjeni su antioksidativni parametri procene oksidativnog stresa in vitro na četinama zdravih stabala kao i na četinama stabala koji su pokazivali simptome sušenja. Rezultati inhibicije DPPH i ABTS radikala ukazali su da je u četinama suvih stabala došlo do povećanja inhibicije oba radikala, što nadalje ukazuje da je u tim uzorcima povećan antioksidantni kapacitet. Daljim testovima dokazali smo da su sušni uslovi doveli do povećane sinteze ukupnih fenolnih jedinjenja kao i jedinjenja iz grupe flavonoida u četinama stabala zahvaćenih sušom u odnosu na četine zdravih stabala. Dokaz da je suša dovela nesumnjivo i do oksidativnog stresa je i drastično povećan intenzitet peroksidacije lipida,. Takođe, četine smrče su akumulirale u uslovima suše značajno veću koncentraciju slobodnog prolina u poređenju sa zdravim četinama. Svi navedeni rezultati ukazuju da biohemijski parametri mogu da posluže kao izvrstan dijagnostički metod kojim bi se prepoznali rani simptomi sušenja stabla, ali izvršila procena i poređenje jedinki prema otpornosti na sušu.


Ključne reči: suša, smrča, oksidativni stres, prolin, fenolna jedinjenja
Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org