Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2016, broj 197-198, str. 25-34

Izvorni naučni rad
UDK: 582.475.5(497.11 Kopaonik)

Promena klime kao faktor smanjenja prirasta stabala čiste sastojine smrče (Picea abies (L.) H.Karst.) u Nacionalnom parku "Kopaonik"


Lazar Kesić 1*, Bratislav Matović 1, Srđan Stojnić 1, Stefan Stjepanović 2, Dejan B. Stojanović 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Poljoprivredni fakultet, Istočno Sarajevo, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

Autor za korespodenciju:
Lazar Kesić, E-mail: kesic.lazar@uns.ac.rs


Izvod

U radu je razmatran uticaj dva klimatska elementa (padavine i temperatura vazduha) na prirast i vitalnost stabala u čistoj sastojini smrče na području Nacionalnog parka "Kopaonik". Uzorci za potrebe ovog istraživanja uzeti su tokom 2016. godine. Upotrebom savremenih dendrohronoloških metoda ustanovljen je opadajući trend prirasta u periodu od 1980. do 2015. godine, dok je za klimatske elemente ustanovljen rastući trend u istom periodu. Značajna Pirsonova korelacija između klimatskih elemenata i prirasta ustanovljena je za pojedine mesece. Imajući u vidu da prirast u periodu od 1980. do 2015. godine opada, a temperatura i padavine rastu, može se reći da nepovoljni efekat temperature nije izražen jer postoji dovoljna količina padavina. U sledećim istraživanjima ovakvih sastojina treba uključiti više klimatskih elemenata i utvrditi potencijalni uzrok sušenja sastojina smrče na području nacionalnog parka.


Ključne reči: dendrohronologija, sušenje, temperatura, padavine, smrča
Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org