Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2013, broj 191-192, str. 51-62

Izvorni naučni rad
UDK: 630*233(497.113)

Značaj podizanja bafer šuma u funkciji zaštite od degradacionog procesa alkalizacije primarnih poljoprivrednih zemljišta u Vojvodini


Petar Ivanišević 1*, Zoran Galić 1, Saša Pekeč 1, Savo Rončević 1, Siniša Andrašev 1, Branislav Kovačević 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija

Autor za korespodenciju:
Petar Ivanišević, E-mail: perai@uns.ac.rs


Izvod

U radu je analizirana mogućnost podizanja bafer šuma, na kontaktnim površinama između najplodnijih primarnih poljoprivrednih i halomorfnih zemljišta, u ravničarskom delu Vojvodine, u zoni intenzivne poljoprivredne proizvodnje, sa aspekta zaštite istih od brojnih degradacionih procesa. Alkalizacija, kao degradacioni proces ugrožava obodne delove ovih primarnih zemljišta, od čega 17 474 ha černozema, ili 0.81%, zatim 957 ha livadskih crnica, ili 0.05%, odnosno 16 270 ha ritskih crnica, ili 0.75%, odnosno 34 701 ha, ili 1.61% od ukupne površine Vojvodine. Izbor vrsta drveća i žbunja za pošumljavanje navedenih površina mora biti primarno usklađen sa datim edafskim karakteristikama staništa. Rezultati ovihproučavanja ukazuju, da su u ekološkoj zoni alkalizovanog černozema, u spratu drveća pogodne kserofilne i termofilne vrste iz rodova: Robinia, Quercus, Prunus, Morus, Pinus, u ekološkoj zoni alkalizovanih livadskih crnica mezofilne i higrofilne vrste iz rodova: Quercus, Fraxinus, Ulmus, Populus, Sorbus, Morus, Prunus, Malus odnosno u ekološkoj zoni alkalizovanih ritskih crnica higrofilne vrste iz rodova: Quercus, Fraxinus, Ulmus, Populus, Salix. U ovim bafer šumama, ispod sprata drveća, neophodni su gusti sklopovi odgovarajućih vrsta žbunja, prilagođenih navedenim edafskim uslovima. Podizanjem bafer šuma bila bi zaštićena zona intenzivne poljoprivredne proizvodnje od invazionih degradacionih uticaja, sa jedne strane, a iste bi, sa druge strane, dugotrajno ostvarivale meliorativni uticaj na slatine u Vojvodini.


Ključne reči: primarno poljoprivredno zemljište, alkalizacija zemljišta, bafer šume, Vojvodina
Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org