Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2015, broj 195-196, str. 135-144

Izvorni naučni rad
UDK: 630*232:582.632.2

Efekat benzalkonijum hlorida, Ca-proheksadiona i kobalt hlorida na klijanje žira hrasta lužnjaka


Branislav Kovačević 1*, Marina Katanić 1, Saša Orlović 1, Verica Vasić 1, Vid Rađević 2


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Javno preduzeće "Vojvodinašume", Petrovaradin, Srbija

Autor za korespodenciju:
Branislav Kovačević, E-mail: branek@uns.ac.rs


Izvod

Žir hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) je korišćen radi ispitivanja mogućnosti regulacije klijanja ovog rekalcitrantnog semena u pravcu razvoja metoda koji bi omogućio privremeno odlaganje klijanja i produžetka perioda skladištenja. Ogled je postavljen 27. 06. 2015. sa žirom koji je čuvan u hladnjači na 0±1oC od jeseni prethodne godine. Najjasniji efekat odlaganja kretanja korena dao je tretman rastvorom benzalkonijum hlorida i Ca-proheksadiona (13 dana), a odmah za njim tretman samim benzalkonijum hloridom (BAC). Nakon tretmana kombinovanim rastvorom BAC, Ca-proheksadiona i kobalt hlorida relativno brzo su se pojavili prvi žirevi sa korenom, ali je bilo žireva koji su formirali koren i 20 dana nakon poslednjeg proklijalog žira u kontroli. Efekat ispitivanih tretmana na svojstava izbojka je najjasniji u slučajevima perioda do pojave prvog žira sa izbojkom isrednjeg perioda do pojave izbojka (20 dana prolongiranje u odnosu na kontrolu). Diskutovani su mogući uzroci dobijenog efekta ispitivanih aktivnih supstanci, kao i njihov značaj za dalja istraživanja. Rezultati istraživanja bi mogli da budu interesantni u praksi skladištenja žira, ali bi istraživanja trebalo proširiti, kako u kontrolisanim, tako i poljskim uslovima.


Ključne reči: rekalcitrantno seme, dormantnost, čuvanje
Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org