Skip to main content
  • English
  • Serbian
  • O časopisu
  • Uredništvo
  • Uređivačka politika
  • Uputstvo autorima
  • POSLEDNJI BROJ
  • Arhiva
    • Broj 209 (2022)
    • Broj 208 (2021)
    • Broj 207 (2021)
    • Broj 206 (2020)
    • Broj 205 (2020)
    • Broj 204 (2019)
    • Broj 203 (2019)
    • Broj 201-202 (2018)
    • Broj 199-200 (2017)
    • Broj 197-198 (2016)
    • Broj 195-196 (2015)
    • Broj 193-194 (2014)
    • Broj 191-192 (2013)
    • Broj 189-190 (2012)
    • Broj 187-188 (2011)
    • Broj 185-186 (2010)
    • Broj 183-184 (2009)
    • Broj 181-182 (2008)
    • Broj 179-180 (2007)
    • Broj 177-178 (2006)
    • Broj 175-176 (2005)
    • Broj 173-174 (2004)
    • Broj 171-172 (2003)
    • Broj 169-170 (2002)
    • Broj 167-168 (2001)
Topola
2015, broj 195-196, str. 23-29

Izvorni naučni rad
UDK: 633.2:630*111

Korelacija različitih klimatskih elemenata i indeksa sa širinom godova cera (Quercus cerris L.)


Dejan B. Stojanović 1*, Tom Levanič 2, Bratislav Matović 1


1 Univerzitet u Novom Sadu, Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu, Novi Sad, Srbija
2 Slovenian Forestry Institute, Ljubljana, Slovenia

Autor za korespodenciju:
Dejan B. Stojanović, E-mail: dejan.stojanovic@uns.ac.rs


Izvod

Postizanje ranije zacrtanih ciljeva u šumarstvu neće biti jednostavno u svetlu globalnih klimatskih promena. Očekivani uticaj promene klime na šume u Srbiji je već uočen u dendrohronološkim istraživanjima različitih vrsta hrasta. U radu je vršeno proučavanje uticaja 15 klimatskih elemenata uzetih iz CARPATCLIM baze podataka na hrast cer iz sastojine 8 i (GJ Branjevina, ŠG Sombor, JP Vojvodinašume) pomoću dendrohronolških metoda. Analize pomoću proste Pirsonove korelacije su pokazale veću povezanost između prirasta cera i indeksa SPEI (Standardized Precipitation Evapotranspiration Index), RDI (Reconnaissance Drought Index) i PDSI (Palmer Drought Severity Index) u vegatacionom periodu u odnosu na osnovne promeljive kao što su srednje mesečne temperature ili mesečne sume padavina. Do danas, indeksi SPEI i RDI nisu korišćeni u većoj meri u dendrohronološkim istraživanjima. Imajući u vidu njihove karakteristike da se koriste za monitoring suše, a da su među 15 klimatskih promenljivih pokazali korelacije za sve mesece tokom vegataciong perioda, treba ozbiljno računati na njih u budućim istraživanjima i razumevanju uticaja suše na šume.


Ključne reči: dendrohronologija, klimatske promene, prirast, korelacije
Nazad na vrh

Univerzitet u Novom Sadu
Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu
Antona Čehova 13d
21000 Novi Sad
Republika Srbija
Tel: 021 540 383
E-mail: ilfe@uns.ac.rs
www.ilfe.org